ŽUPA «SV. JURAJA« U VITEZU

(kratki pregled povijesti)

 Župa Sv. Juraja Mučenika u Vitezu je osnovana 1861. godine odvajanjem od gučogoranske župe Sv. Franje Asiškog. Od tada ima vlastite matice. Na području župe - u selu Mošunju - nalaze se tragovi rimskoga naselja i ostaci starokršćanske bazilike. Prvi župnici imali su sjedište u selu Jardolu koje je bilo gučogoranska filijala. Tu je postojala skromna župna kučica, a bogoslušje se obavljalo na otvorenom prostoru. Stoga je kupljeno zemljište u Vitezu gdje je 1869. godine izgradena župna crkva o čemu svjedoči još uvijek očuvani kamen temeljac. Sadašnja župna crkva izgradena je izmedu 1896. i 1900. godine. Nešto kasnije poduzeti su mnogi radovi na njoj. Npr. Sredinom šezdesetih godina podignut je novi glavni oltar. U drugoj polovici osamdesetih godina radilo se na obnavljanju njezina interieura. Izgradena je nova oltarna menza, krstionica, ambon… Crkva je okrečena i u njoj je postavljen Put križa (reljefi u bronci, 1987. god.) kipara Krune Bošnjaka. Nacrt za dva vitraila Rodenje i Uskrsnuće izradio je Frane Paro 1990. godine. U župi na Stanici (Dubravici) nalazi se podružna crkva Sv. Leopolda Bogdana Mandića, koja je podignuta 1984. godine. Takoder postoji i proštenska crkva Majke Božje na brežuljku zvanom Kalvarija, koju su izgradili isusovci 1912. godine. Putem do crkve postavljene su postaje križnog puta. Svakog korizmenog petka tu se obavlja pobožnost križnog puta, a posebna pokornička euharistijska slavlja su dvaput godišnje: u petak uoči Cvjetnice i na 15. rujna (Gospa Žalosna). U župi se nalazi i 11 manjih kapelica. Sadašnja župna kuća izgradena je 1941. godine, a proširena je izmedu 1972. i 1975. god. Godine 1974. izgradena je vjeronaučna dvorana koja se u ovo vrijeme obnavlja i doživljava novi izgled. Na mjestu stare župne kuće niče novi prostor za rad s vjernicima (župni ured, čekaonica, gostinjska soba, kapelica, galerija i prateće prostorije). Prošle godine svećenici - trenutno ih djeluje pet u župi - preselili su se u novu župnu kuću. Trenutno se radi i sestarski dio koji je smješten iznad vjeronaučne dvorane. Još jedan gradevinski zahvat u župi dogada se na filijalnoj crkvi u Dubravici gdje je u tijeku uredivanje okoliša i postavljanje fasade. Župa «Sv. Juraja« u Vitezu imala je 1887. godine 1.707 vjernika, a 1935. godine 4.256. 1974. godine imala je 9.500 vjernika. Pred domovinski rat brojila je 10.500, a danas je taj broj oko 12.000 vjernika (od tog broja jedna tisuća njih radi i živi u inozemstvu), što znači da se broj župljana stalno povećava. Župu tvore slijedeša naselja: Vitez, Divjak, Dubravica (Stanica), Gaćice, Gola Kosa, Jardol, Kamenjače, Kruščica, Krčevine, Marosi, Mošunj (Veliki i Mali), Nadioci (Topala i Šantići), Očice, Počulica, Rijeka, Stara Bila i Večerska (Gornja i Donja). Aktualni župnik je fra Zoran Livančić, dok su župni vikari fra Marko Kepić, fra Hrvoje Radić, i fra Leon Kikić. U župi djeluju časne sestre Kćeri Božje Ljubavi: s. M. Mirna Nikolić, katehistica, s. M. Mirela Iličić, katehistica i orguljašica io s. M. Darka Rajić, kuharica.

VITEZ

Mali Mošunj: Brončani mač, ilirsko doba

Vitez se nalazi u središnjem dijelu Lašvanske doline koja se proteže od jugois­točnih padina Vlašiča do Busovače. Udaljen je 12 km zračnom crtom od Zenice u smjeru jugozapada i 70 km od Sarajeva.

Crtice iz daleke prošlosti

Kao grad, Vitez nastaje poslije Drugo­ga svjetskog rata, kad ovo naselje doživ­ljava puni procvat. No, povijest ovoga kraja počinje još u mlađem kamenom dobu (neolitu). Prva naselja iz ovoga razdoblja pripadala su tzv. butmirskoj kulturi, dok su arheološkim istraživanjima pronađena i naselja iz brončanog doba.

Dolaskom Rimljana lašvanski kraj potpada pod višestoljetni utjecaj rimske civilizacije. Po sačuvanim ostacima vidi se da je ovaj kraj bio naseljen u antičko doba.

Najznačajnija arheološka iskapanja na području opčine Vitez izvršena su u Velikom i Malom Mošunju. Na području Mošunja nalaze se tragovi ilirske kulture te ostaci rimskog naselja i starokršćanske bazilike.

Mošunj: Detalji iz starokšćanske bazilike

Benedikt Kuripešič navodi da je 10. rujna l530., na putu kroz Bosnu s delegaci­jom koja je putovala u Carigrad, boravio u selu Kruščica te da je tu prenoćio. Kuripešič bilježi: Te iste večeri dođoše i Turci, nekoliko sati poslije nas, u isto selo Kruščicu gdje smo mi konačili, vodeći oko dvadeset sirotih i bijednih kršćana, djece, dječaka i djevojčica, koje su otprilike prije šest do sedam dana uhvatili. Noću, prije našeg odlaska, predali su ih Usrefbegu, paši od Vrhbosne (onoliko koliko je njemu pripadalo). Ah, siroto i bijedno babilonsko ropstvo!

Prvi apostolski vikar u Bosni, biskup fra Mato Delivič u svome izvješću iz 1737. godine navodi da su župi Travnik, između ostalih mjesta, pripadala i mjesta Jardol (2 katoličke kuće i 25 katolika) i Zabilje (3 katoličke kuće i 36 katolika).

Biskup fra Pavle Dragičević u svome izvješću navodi da je župi Lašvi godine j 742 404 pored ostalih mjesta pripadalo i mjesto Zabilje, koje je tada imalo 6 kato­ličkih kuca i 59 katolika, a od toga je bilo 36 odraslih osoba (koje se pričešćuju) i 23 djece (nepričešćenih).

Apostolski vikar, biskup fra Marijan Bogdanović u svome izvješću o kanonskom pohodu Bosni od 27. svibnja do 9. prosinca 1768. navodi da je župi Lašvi tada pripadalo i mjesto Jardo, s 21 katoličkom kućom i 133 katolika, a od toga su bile 84 odrasle osobe i 49 djece.

Prema izvješću biskupa fra Augustina Miletiča od 4. svibnja 1813. područje današnje župe Vitez bilo je u sastavu župe Travnik. Prema tome izvješću, na području današnje župe Vitez bilo je 970 stanovnika u 147 katoličkih kuca (601 odrasla osoba i 369 djece), raspoređenih po seoskim zajednicama na sljedeći način: Vitez, Gaćice i Kruščica - 35 katoličkih kuća, 134 odrasla stanovnika, 61 dijete, ukupno 195, Mošunj i Gladnik (28, 124, 77, ukupno 201), Večerska i Zaselje (23, 99, 60, ukupno 159), Jardo i Putkovići (15, 58, 30, ukupno 88), Počulica i Dubravice (23, 82, 63, ukupno 145), Topola (23, 104, 78, ukupno 182).

U Šematizmu Bosne Srebrene za 1856. godinu, a prema podacima iz 1855., u župi Gučja gora pored ostalih spominju se i mjesta: Brdo (11 katoličkih obitelji i 63 katolika), Dubravica (9, 71), Gaćice (12, 65), Jardo (21, 124), Kruščica (26, 164), Mošunj-veliki (19, 134), Mošunj-mali (9, 96), Počulica (11, 66), Topola (26, 187), Većerićka-donja (22, 129), Većerićka--gornja (7, 76), Vitez (27, 190) i Zabilje (19, 127).

Župa sv. Jurja mučenika. Vitez

Vitez:Nebeski zaštitnik sv. Juraj mučenik

Župa Vitez nastala je 1861. godine odvajanjem od gučogorske župe pod imenom Dolnji kraj i od tada ima vlastite matice. Bila je posvećena Rođenju BDM.

Prvih godina sjedište župe bilo je u Jardolu pa se i župa zvala Jardo, sve do 1869. godine kada je izgrađena crkva na kupljenom zemljištu u Vitezu i od tada je župa posvećena sv. Jurju mučeniku.

Temelji stare župne kuće u Jardolu

Sadašnja crkva građena je od 1896. do 1900. godine. Obnovljena je 30-ih godina 20. st., a u drugoj polovini osamdesetih godina radilo se na obnavljanju njezine unutrašnjosti.

Sadašnja župna kuca izgrađena je 1941., a proširena je u razdoblju od 1972. do 1975. godine.

Župna crkva oko 1910 godine

Pečat iz 1910. godine

Na brežuljku Crkvina iznad sela Malog Mošunja 21. rujna 1913. sagrađena je i blagoslovljena crkvica Žalosnoj Gospi. Crkva dominira Lašvanskom dolinom, a sagrađena je unutar temelja stare, davno srušene crkve, prema kojoj se brežuljak najvjerojatnije nekada i zvao Crkvina. Uz zmijoliki put koji vodi k vrhu podignute su postaje križnog puta i otuda ovo brdo danas svi zovu Kalvarija.

Mali Mošunj: Blagoslov zavjetne kapele Žalosne Gospe na brdu Kalvarija

(21. rujna 1913.)

Križ na Kalvariji (1913)

Na području Han-Kumpanija kraj Viteza nadbiskup Stadler je za potrebe časnih sestara Družbe Malog Isusa 1906. godine kupio imanje od 80 jutara zemlje s jednom trošnom kućom. Časne sestre nastanile su se u staroj kuci l. travnja 1907., "novi samostan" prozvaše Josipovac, a imanje "Polje sv. Josipa". Budući da je stara kuca bila neprikladna za samostan, od 1910. do 1911. pristupilo se proširenju postojeće kuće. Tako su časne sestre dobile proširenu kuću s lijepom kapelicom sv. Josipa.

Kuča Č. sestara Služavki Malog Isusa

Godine 1927. samostan je proširen. Sagrađen je zavod za djecu s poremećajem u razvoju. Uz samostan i zavod sagrađena je i crkvica sv. Josipa koja je služila kao područna crkva župe Vitez. Crkvica sv. Josipa blagoslovljena je 12. listopada 1930.

Prema odluci komunističkih vlasti od 23. srpnja 1946. časnim sestrama oduzet je samostan sv. Josipa, 220 dunuma od ukupnog zemljišta, dio gospodarskih zgrada i inventara, svi gospodarski strojevi, dio gospodarskog alata i poljoprivredne sprave.

Časne sestre Služavke malog Isusa obrađuju zemlju

U Han Kumpaniji Vitez 1906., 1907. i 1911. godine djelovalo je povjerenstvo HKD-a Napredak, a od 1922. do komunističke zabrane rada 1949. godine na području Viteza djelovala je podružnica toga društva. Rad podružnice HKD-a Napredak obnovljen je 1991. godine i ona djeluje i danas.

Vitez: Hrvatski dom oko 1927. godine

Vitez: Članovi HKD-a Napredak ispred Hrvatskog doma 1923. godine

Tijekom rata 1992. - 1995., u drugoj polovini 1993. godine muslimanski su ekstremisti granatama gađali župnu crkvu i kuću te ih neznatno oštetili. Tada je također oštećena kapela na groblju Krče­vine, a dio Hrvata katolika privremeno je izbjegao s područja župe zahvaćenog ratom.

U župi danas djeluju časne sestre Kćeri Božje ljubavi (došle u župu 1964. godine), karitativna udruga "Kruh sv. Ante", "FRAMA" (Franjevačka mladež), "Franjevački treći red", glazbeni sastavi "Zdenac pravde" i "Akordi", a u izgradnji je starački dom časnih sestara Služavki Malog Isusa.

Župom upravljaju franjevci provincije Bosne Srebrene, a župi sv. Jurja mučenika u Vitezu pripadaju sljedeća naselja (lokalni nazivi): Dubravica (filijalna crkva) /Dubravica Donja - Križančevo selo, Dubravica Gornja/, Gaćice, Jardol, Kalvarija (filijalna crkva), Kolotin Krčevine, Kruščica, Mošunj Mali, Mošunj Veliki, Počulica, Rijeka, Stari Vitez, Stara Bila, Šantići, Večeriska Donja, Večeriska Gornja, Vitez (ulice): Divjak, Kamenjače, Lašvanska, Marosi, Nadioci, Stjepana Radića, Očice, Podgradina, Stambene zgrade i Stanica.

Broj katolika u župi Vitez između

1864. i 2001. godine

Prema Šematizrau Bosne Srebrene za 1864. godinu u kapelaniji Jardo bilo je 234 katoličke obitelji i 287 bračnih parova. Kapelaniji Jardo tada su pripadala naselja: Jardo - 21 katolička obitelj i 140 katolika, Brdo (8, 85), Dubravica (13, 107), Gaćice (15, 90), Krčevine (9, 48), Kruščica (30, 166), Mošunj-Mali (10, 90), Mošunj-Veliki (20, 141), Počulica (14, 78), Topola (29, 212), Večerička-doljna (18, 115), Veče-rička-gornja (13, 93), Vitez (23,184) i Za-bilje(ll, 109).

U podacima iz 1870. godine nalazimo da je župa Vitez imala 14 naselja s 252 katoličke obitelji 1316 bračnih parova.

Hrvatske katoličke narodne nošnje iz okolice Viteza

Prema Šematizmu Bosne Srebrene za 1877. godinu u župi Vitez bila je 261 katolička obitelj u kojima je živjelo 355 bračnih parova. Župi su tada pripadala naselja: Vitez (31 katolička obitelji i 204 katolika), Brdo (12, 77), Dubravica (20, 107), Gaćice (7, 49), Jardo (19, 115), Krčevine (8, 49), Kruščica (26, 162), Mošunj (27, 165), Mošunjčić (10, 108), Počulica (17,93), Putkovići (3,22), Topola (41, 243), Večeriška Donja (17, 115), Večeriška Gornja (10, 93) i Zabilje (13, 105).

Mons. Jozo Garić, biskup banjalučki

(rođ. 1870. u Vitezu, umro 1946. u Grazu)

U Imeniku klera i župa za 1885. godinu, a prema podacima iz 1884., navodi se da župi Vitez pripadaju sljedeća naselja: Vitez (205 katolika), Bila (10), Brdo (125), Dubravica (87), Gaćice (88), Jardo (145), Krčevine (132), Kruščica (159), Mošunj (171), Mošunjčić (99), Ograde (25), Počulica (125), Preočica (3), Putkovici (30), Rieka (85), Sadovaće (7), Topola (306), Večeriška donja (146), Večeriška gornja(118) i Zabilje(89).

Hrvatske katoličke narodne nošnje iz okolice Viteza

Prema Imeniku klera i župa za 1910. godinu u župi Vite navode se sljedeća naselja: Vitez (299 katolika, 364 muslimana i 4 Židova), Brdo (165 katolika), Dubravica (120 katolika, 4 evangelika, 30 muslimana i 8 Židova), Gaćice (107 kato­lika, 10 pravoslavaca i 71 musliman), Jardol (205 katolika i 9 muslimana), Krčevine (197 katolika i 15 muslimana), Kruščica (180 katolika, l evangelik, 251 musliman i 6 Židova), Mošunj (239 katolika), Mošunjčic (166 katolika i 28 muslimana), Počulica (172 katolika i 286 muslimana), Putkovići (18 katolika i 42 muslimana), Rijeka (221 katolik, 5 pravoslavaca, 6 muslimana i 6 Židova), Topola (498 katolika, 33 pravoslavca i 291 musliman), Večeriška donja (180 katolika i 166 muslimana), Večeriška gornja (l 34 katolika i 6 muslimana) i Zabilje (161 katolik). Osim katolika, na području tadašnje župe Vitez 1910. godine bilo je ukupno 1565 muslimana, 48 pravoslavaca, 24 Židova i 5 evangelika.

Prema Šematizmu za 1932., a s obzirom na podatke iz 1931. godine, u župi Vitez navode se sljedeća naselja: Vitez (364 katolika, 3 pravoslavca, l Židovi 536 muslimana), Brdo (164 katolika), Gaćice (115 katolika, 16 pravoslavaca i 104 muslimana), Han Kumpanija (252 katolika, 2 grkokatolika, 13 pravoslavaca i 47 muslimana), Jardol (278 katolika i 7 muslimana), Krčevine (207 katolika), Kruščica (353 katolika, l grkokatolik, l pravoslavac, 329 muslimana), Mošunj Mali (284 katolika, l pravoslavac i 12 muslimana), Mošunj Veliki (271 katolik i l pravoslavac), Počulica (182 katolika i 30 muslimana), Putkovici (41 katolik i 149 muslimana), Rika (341 katolik, l grkokatolik, 12 pravoslavaca i 18 muslimana), Topola (741 katolik, 322 pravoslavca i 797 muslimana), Večeriška Donja (223 katolika i 231 musliman), Večeriška Gornja (201 katolik), Vraniska (52 katolika i 230 muslimana) i Zabilje (184 katolika). Osim katolika, na području tadašnje župe Vitez 1931. godine bilo je ukupno 3588 muslimana, 564 pravoslavca, 4 grkokatolika i l Židov.

Pečat iz 1934. godine

Prema Šematizmu za 1961., a s obzirom na podatke iz 1959. godine, župi Vitez pripadala su sljedeća naselja: Vitez (724 katolika), Brdo (286), Gaćice (198), Dubravica (346), Jardol (489), Krčevine (421), Kruščica (452), Mošunj Mali (419), Mošunj Veliki (464), Nova Bila (267), Počulica (416), Putkovići (60), Rijeka (526), Topola (1136), Večeriška Donja (328), Večeriška Gornja (357) i Zabilje (426 katolika).

Prema podacima od 31. prosinca 2001. godine župa Vitez imala je 3471 katoličku obitelj. Broj katoličkih obitelji i katolika po naseljima i ulicama (lokalni nazivi): Dubravica Donja/Križančevo Selo - 217 katoličkih obitelji i 709 katolika, Dubravica Gornja (7,24), Gaćice (53,192), Jardol (178, 584), Krčevine (198, 568), Kruščica (214, 756), Mošunj Mali (187, 673), Mošunj Veliki (63,195), Počulica (16, 56), Rijeka (362, 1112), Stari Vitez (153, 462), Stara Bila i Kolotin (134, 481), Šantići (323, 950), Večerska Donja (86, 288), Večerska Gornja (111, 389), Vitez, ulice: Divjak (110, 404), Kamenjače (125, 419), Lašvanska (22, 76), Marosi (113, 347), Nadioci (114, 353), Stjepana Radića (38, 120), Očice (66, 237), Podgradina (131, 594), Stambene zgrade (487, 1468) i Stanica (35, 98). U župi Vitez bile su još 73 prognaničke obitelji s 237 katolika.

Vitez: Pročelje župne crkve 2003.

Vitez: Pogled na župnu crkvu 2003.

Kalvarija 2003.